Čestopostavljanapitanja

Samohrani roditelj je onaj koji sam živi s djetetom i sam ga uzdržava (nema prihoda od drugog odsutnog ili umrlog roditelja).

Samac ili član kućanstva nema pravo na ZMN ukoliko je vlasnik osobnog vozila, osim u iznimnim slučajevima. Iznimke su da osobno vozilo služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne teško pokretne osobe ili je prema procjeni službene osobe u centru za socijalnu skrb osobno vozilo nužno radi prometne izoliranosti.

Pod prometnom izoliranosti se podrazumijeva nepostojanje javnog prijevoza ili je on vrlo rijedak pa ne omogućava korištenje usluga liječnika i slično.

Upis zabilježbe provest će se samo na drugom stanu ili kući koja je u vlasništvu samca ili odraslog člana kućanstva koju ne koristi za stanovanje, odnosno na imovini koju korisnik nije u mogućnosti prodati kako bi osigurao sredstva za uzdržavanje.

Ukoliko ste temeljem rješenja centra za socijalnu skrb ostvarili pravo na ZMN, iznos naknade ZMN će se uvećati za troškove smještaja djeteta u đački dom. U tom slučaju dijete bi, kao član kućanstva, ostvarilo ZMN u iznosu od 40% osnovice (320,00 kn) i iznos troškova smještaja (u visini od 630,00 kuna).

Sukladno čl. 249. st. 1. Zakona o socijalnoj skrbi, zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada se izvrši naplata potraživanja na imovini korisnika ili otpiše dug.

Jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale rođenjem ili zbog školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode.

Zahtjev se podnosi centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta koji o zahtjevu donosi rješenje.

Nemaju pravo.

Korisnik socijalne skrbi dužan je službenoj osobi dati istinite osobne podatke, podatke o svom prihodu i imovini, kao i o drugim okolnostima o kojima ovisi priznavanje nekog prava i pisanom izjavom omogućiti njihovu dostupnost u postupku za priznavanje prava na novčane naknade i socijalne usluge kao i tijekom korištenja prava.

Za točnost podataka navedenih u zahtjevu za ostvarivanje prava, podnositelj zahtjeva odgovara materijalno i kazneno.

Korisnik kojem je priznato pravo iz socijalne skrbi dužan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promijene prijaviti centru za socijalnu skrb svaku promjenu koja utječe na daljnje korištenje i opseg prava. Nadalje, centar za socijalnu skrb će po potrebi, a najmanje jedanput godišnje, preispitati postojanje činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o priznavanju prava iz socijalne skrbi te donijeti novo rješenje o priznavanju prava ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje ili opseg priznatog prava.

• Javite se timu za udomiteljstvo Centra za socijalnu skrb Novska. Rado ćemo odgovoriti na sva vaša pitanja vezana uz udomiteljstvo.
• Podnesite zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva. Osim zahtjeva potrebni su još neki dokumenti o čemu ćete dobiti informaciju
• Slijedi razgovor sa socijalnom radnicom i psihologom, Tim za udomiteljstvo doći će u vaš dom, pri čemu se utvrđuje odgovara li prostor potrebama korisnika.
• Obaviti ćete psihologijsko testiranje
• Biti ćete uključeni u osposobljavanje udomitelja gdje se kroz radionice i predavanja obrađuju teme vezane uz udomiteljstvo
• Ukoliko Tim za udomiteljstvo procijeni da ispunjavate uvjete za obavljanje udomiteljstva, nakon završenog osposobljavanja, dobivate dozvolu za obavljanje udomiteljstva na rok od 5 godina, a nakon isteka tog roka može se obnavljati
• Po dobivanju dozvole, dijete ili odrasla osoba može doći u vašu obitelj

Važno je da su svi članovi vaše obitelji spremni prihvatiti novog člana i potruditi se kako bi se udomljeno dijete osjećalo kao dio vaše obitelji.

Ako utvrdite da vaša djeca to neće moći dobro prihvatiti, bolje je da udomiteljstvo odgodite dok svi članovi vaše obitelji za to ne budu spremni.

Dobna granica za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva je 60 godina života.

Kad se smještava dijete u udomiteljsku obitelj dobna razlika udomitelja i djeteta ne može biti manja od 20 godina, niti veća od 50 godina života, osim kada se radi o srodničkoj udomiteljskoj obitelji.

Ako želite posvojiti dijete i prošli ste odgovarajući postupak kao potencijalni posvojitelji, a niste još posvojili dijete, nema zapreke za stjecanje statusa udomitelja. To ne utječe na mogućnost posvojenja djeteta.

DA ! Kao što samohrani roditelj može kvalitetno skrbiti o djeci, isto tako može i udomitelj koji je samac. Ako je i zaposlen potrebno je da osigura odgovarajuću brigu o djetetu npr. vrtić i sl.

Udomitelji mjesečno dobivaju opskrbninu tj. naknadu za troškove smještaja korisnika, a nesrodnički udomitelji i udomiteljsku naknadu udomitelju kao simboličnu nagradu za njihov trud u brizi za korisnika.

Ako udomitelj živi s obitelji, može udomiti do troje djece (odnosno više ako su braća i sestre), a ako je samac, može udomiti najviše dvoje djece.

 Udomiteljstvo podrazumijeva privremenu skrb o djetetu, do stvaranja uvjeta za povratak u biološku obitelj ili posvojenje.

U tim trenutcima rastanak sigurno nije lak, kako za dijete tako i za udomitelja. Tada svakako pomaže saznanje da ste djetetu barem kroz neko vrijeme pružili ono što mu je bilo najpotrebnije – da živi u sigurnoj, ugodnoj i poticajnoj obiteljskoj atmosferi, okružen vašom ljubavlju.

No, premda je udomiteljstvo zamišljeno kao privremeni oblik skrbi, često se događa da djeca u udomiteljskim obiteljima ostaju do punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, zasnivanja vlastite obitelji i sl., obzirom da su tijekom godina s udomiteljima stvorili jaku vezu i oni ih doživljavaju kao članove svoje obitelji. Nema poteza pera (rješenje o prekidu smještaja) kojim je takvu vezu moguće prekinuti.

 Udomitelj je dužan omogućiti susrete i druženja djeteta s njegovom biološkom obitelji (najčešće roditeljima) u vremenu i na način dogovoren u Centru za socijalnu skrb nadležnim za korisnika.

Ukoliko razmišljate o udomljavanju, želite saznati više informacija o udomiteljstvu ili ste se već odlučili postati udomitelj, pozivamo vas da se javite Centru za socijalnu skrb Novska.

Razvod braka se pokreće tužbom i prijedlogom za sporazumni razvod braka pred mjesno nadležnim sudom. Mjesno nadležan sud je sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište.

Ako jedan bračni drug zahtijeva razvod braka, a drugi bračni drug ne pristaje na to, onda govorimo o tužbi radi razvoda braka. Ako jedan bračni drug podnese tužbu radi razvoda braka, a drugi bračni drug najkasnije do zaključenja glavne rasprave ne osporava tužbu, smatra se da su oba bračna druga podnijela prijedlog za sporazumni razvod braka.

Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju.

Obvezno savjetovanje prije razvoda braka provodi se u centru za socijalnu skrb u okviru najviše 3 susreta bračnih drugova i članova stručnog tima centra.

U prvom susretu članovi stručnog tima centra bračne drugove upućuju na potrebu izrade Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (dostupan na internetskoj stranici Ministarstva socijalne politike i mladih; http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/obrazac_plana_o_zajednickoj_roditeljskoj_skrbi).

U drugom susretu u centru u pravilu se provodi zajednički pregled Plana ukoliko su bračni drugovi sastavili Plan, odnosno članovi stručnog tima centra bračnim drugovima koji nisu sastavili Plan pružaju pomoć oko postizanja sporazuma i sastavljanja Plana.

Ako postoji načelan sporazum stranaka, a članovi stručnog tima centra procijene potrebnim dodatni dogovor oko pojedinosti Plana, može se održati treći susret u centru.

Ukoliko nije došlo do postizanja sporazuma, članovi stručnog tima centra upućuju stranke na mogućnost pristupanja postupku obiteljske medijacije, uz upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i dostupnim obiteljskim medijatorima.

Po okončanju obveznog savjetovanja nadležan Centar je dužan sastaviti izvješće te ga dostaviti bračnim drugovima u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije razvoda braka. Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi 6 mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje.

Ako je obvezno savjetovanje uspješno provedeno, postupak razvoda braka se nastavlja pred sudom.

Ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do okončanja obveznog savjetovanja, dužni su pristupiti prvom sastanku obiteljske medijaciji.

Ako roditelji ne pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije, nakon neuspješnog dogovora o planu o zajedničkoj skrbi, ne mogu pokrenuti tužbu radi razvoda braka.

Pravo na viđanje s djetetom je u nadležnosti suda, o čemu sud donosi odluku u parničnom ili izvanparničnom postupku.

Ukoliko je nadležni sud donio odluku o navedenim susretima, a koja je postala pravomoćna te se ta odluka ne provodi, roditelj kojem je određen pravomoćnom sudskom odlukom način i vrijeme održavanja susreta i druženja s mal. djetetom ima pravo i mogućnost obratiti se nadležnom suduprijedlogom za ovrhu navedene presude. Isto tako postoji mogućnost da drugi roditelj prijavi nadležnoj policijskoj postaji roditelja koji sprječava ili onemogućava provođenje susreta.

Muž nema pravo na tužbu radi razvoda braka za vrijeme trudnoće žene, sve dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života.

Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za ili-ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svojeg bračnog druga ako ovaj ima dovoljno sredstava i mogućnosti zadovoljiti njegove potrebe.

Bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod, ili tužbom za uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka.

U tom slučaju, s obzirom da je dijete rođeno u braku, smatra se da je majčin suprug otac djeteta, odnosno osoba upisana u maticu rođenih kao otac.

Tužbu radi osporavanja bračnog očinstva može podnijeti majka djeteta, majčin suprug, i dijete.

Ako su djetetu oba roditelja umrla, dijete se stavlja pod skrbništvo.

Centar će provesti neposredno savjetovanje i sastaviti zapisnik na temelju kojeg će pisanim putem upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi o djetetu.

Također Centar može roditelje uputiti na edukativne i druge stručne programe za potporu roditeljstva i razvoja djeteta.

Ako postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zaštititi samo izdvajanjem djeteta iz neposrednog okruženja, nadležan centar će odlučiti o žurnom izdvajanju djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi.

Pritom će nadležan centar odlučiti i o privremenom smještaju djeteta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, kod ustanove soc.skrbi, druge fizičke ili pravne osobe koja obavlja djelatnost soc.skrbi, odnosno udomiteljske obitelji.

Ta mjera traje najdulje petnaest dana od dana oduzimanja djeteta.

Nakon pravomoćne sudske odluke kojom se roditelju mal. djeteta određuje iznos za obvezu uzdržavanja, on je dužan postupati u skladu sa navedenom odlukom.

U slučaju da se otac ne pridržava obveze plaćanja, slijedi ovrha radi uzdržavanja djeteta, koja se provodi na prijedlog djeteta. Provodi se na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima i sredstvima po računu.

Ovršni prijedlog se podnosi sudu koji je mjesno nadležan za ovršenika i sudu koji je mjesno nadležan za poslodavca koji isplaćuje plaću, odnosno isplatitelja drugih stalnih novčanih primanja te sudu koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je donesena ovršna isprava.

Pravo na privremeno uzdržavanje ima dijete ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično, i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose uzdržavanju najmanje u visini koja je određena kao iznos privremenog uzdržavanja.

Dijete ima ovo pravo ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoju obvezu dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnog postupka.

Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine, a starija od posvojenika najmanje 18 godina. Ako postoje osobito opravdani razlozi, tada posvojitelj može biti i osoba mlađa od 21 godinu, a starija od posvojenika najmanje 18 godina.

Mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvannbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga te osoba koja nije u braku.

Posvojiti dijete može hrvatski državljanin, a iznimno može i strani državljanin. Ako su posvojitelj ili dijete strani državljani, potrebno je prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Ne može.

Nakon zasnivanja posvojenja nije dopušteno osporavanje ni utvrđivanje majčinstva ili očinstva.

Za posvojenje je potreban pristanak djetetovih roditelja.

Ako djetetovi roditelji odbijaju dati pristanak, tada se njihov pristanak može nadomjestiti odlukom suda.

Ako je dijete navršilo 14 godina, potreban je i njegov pristanak.

Ako je dijete stavljeno pod skrbništvo, tada je potreban pristanak djetetova skrbnika.

Potrebno je podnijeti nadležnom centru pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje.

Ako centar procijeni da zadovoljavaju zakonske poretpostavke za posvojenje, uputiti će ih na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje.

Nakon što je provedena stručna priprema za posvojenje, centar će dati mišljenje u roku od 6 mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva.

Uvid u spis predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemu poznat posvojitelj, odnosno mačeha ili očuh.

Iznimno će se dopustiti maloljetnom posvojeniku, ako nadležan centar utvrdi da je u njegovom interesu, a bližim krvnim srodnicima posvojenika ako pribave pristanak punoljetnog posvojenika.

Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila 18 godina života.

Iznimno, sud u izvanparničnom postupku može dopustiti sklapanje braka osobi koja je navršila 16 godina ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da je sklapanje braka u skladu s dobrobiti te osobe.

Prijedlog sudu za donošenje rješenja o dopuštenju sklapanja braka podnosi osoba koja želi sklopiti brak.

Muškarac koji je u maticu rođenih upisan kao otac djeteta na temelju priznanja očinstva, a poslije je saznao za činjenicu koja isključuje njegovo očinstvo, tužbom može osporavati svoje očinstvo u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za tu činjenicu, te najkasnije do navršene 7 godine života djeteta.

1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba)
2. savjetovanje i pomaganje
3. pomoć u kući
4. psihosocijalna podrška
5. rana intervencija
6. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)
7. boravak
8. smještaj
9. organizirano stanovanje

Centar za socijalnu skrb podnosi prijedlog nadležnom Općinskom sudu radi pokretanja postupka lišenja poslovne sposobnosti na zahtjev srodnika ili po službenoj dužnosti kada na temelju medicinske dokumentacije i ponašanja štićenika procijeni da su ugrožena njegova prava i interesi, da svojim ponašanjem ugrožava sebe i okolinu u kojoj živi, te kada nije svjestan svog ponašanja i postupaka.

Prije pokretanja postupka prikupljaju se anamnestički podaci i medicinska dokumentacija a zatim se u tijeku postupka imenuje poseban skrbnik koji štićenika zastupa pri sudu.